O Rossi festu Stefan Zekić

Srbija je zemlja festivala, ali oni koji neguju klasičnu muziku, nikada neće zadovoljiti interesovanja i potrebe publike. Jedni izbijaju u prvi plan, drugi odumiru.

Cilj je svih organizatora da budu “odmah iza BEMUSa”. Da ne ulazimo u analizu koliko su se zadnjih godina tome približili, ili udaljili “Mokranjčevi dani”, “Šopen fest”, BUNT.

Tek, pre samo tri godine,  na kulturnoj mapi Srbije se pojavio “Rossi fest”. U startu je jedna činjenica privukla pažnju onih koji prate dešavanja na domaćoj umetničkoj sceni. Taj festival vodi jedan veoma mlad čovek. To je već garantovalo svežinu ideja i entuzijazam koji nedostaje drugim manifestacijama.

Ako je prve godine bilo skepticizma, prošle godine  se već pokazalo kako se može postići i kvalitet i posećenost zamišljenih ideja. Ako je neko sa osmehom propratio njihovu ideju da se, kako sami kažu, “pozicioniraju na muzičkoj mapi Evrope”, sa respektom je bio primoran da prihvati oduševljenu reakciju publike na veoma dobre ponuđene programe.

Rekosmo, na čelu festivala je mladi dirigent Stefan Zekić.

Naša misija je da na komunikativan i kreativan način, a na visokom umetničkom i naučno-istraživačkom nivou, predstavljamo relevantna dela istorije muzike putem radionica, predavanja, tribina i koncerata, kao i da podstičemo stvaranje novih muzičkih dela, a sve navedeno sa posebnim akcentom na ideji interkulturalnog dijaloga u muzici.

Umetnički tim predstavljaju eminentni stručnjaci iz našeg kulturnog života, dok je organizacioni tim sastavljen od mladih, entuzijastičnih  ljudi najrazličitijih  profila, koje vezuje jedna ista strast, a  to je strast za  za učenjem, progresom, sa željom da se našoj sredini ponudi nešto kvalitetno, originalno i drugačije.

Stefan Zekić, direktor festivala

I kao što je u manifestu festivala naglašeno, sa jedne strane je želja organizatora da se kod mladih ljudi probudi strast za učenjem, a potom da se uključe u programe vrhunskih umetnika koji dolaze sa strane, a sa druge prezentiranje ovoj sredini manje poznatih dela muzičke umetnosti. Prošle godine je završnica festivala bila u formi kursa Klaudije Eder, sa koncertom polaznika i u nastupu njenih studenata iz ansambla Barok Vokal, zajedno sa ansamblom New Trinity Baroque, što je sve zajedno rezultiralo opersko – baletskim spektaklom “Krunisanje Popeje”, na muziku Monteverdija. Nešto što će na mapi muzičko scenskog događanja kod nas biti zapisano pod naslovom IZUZETNO.

Hvala vam na komplimentima. Rekao bih da reč „izuzetno“ nije pretenciozna kada je u pitanju prošlogodišnja produkcija „Krunisanja Popeje“. Takav koncept je nešto što danas predstavlja standard na muzičkim festivalima i siguran sam da bi sa istim oduševljenjem publike bila prihvaćena i u drugim svetskim metropolama.

Mladi, talentovani, kreativni ljudi – instrumentalni, pevački, plesni ansambl i drugi članovi internacionalnog tima, okupljeni oko ideje nadahnutog reditelja, koreografa, od početka su obećavali veliki uspeh. Žao mi je što kapaciteti scene Raša Plaović nisu bili u stanju da zadovolje veliki broj zainteresovanih posetilaca.

Svi učesnici završne večeri (“Krunisanje Popeje”) prošlogodišnjeg Rosti festa

U programu će biti izvedeno i delo Olivijea Mesijana, „Kvartet za kraj vemena“, kako je navedeno, u režiji Ane Grigorović.

Koncert Portreti i sećanja, veoma je važan segment Rossi festa i predstavlja deo programa koji se kontinuirano ponavlja od osnivanja festivala.

Svake godine, 27. januara obeležavamo Svetski dan sećanja na žrtve holokausta, nizom programskih aktivnosti koje za cilj imaju omogućavanje boljeg shvatanja pojave predrasuda, rasizma, antisemitizma, ksenofobije i stereotipa u bilo kom društvu. Smatramo da će istraživanje holokausta putem istorijskih i umetničkih praksi festivala doprineti razvoju svesti o vrednostima postojanja različitosti u pluralističkom društvu i podstaći senzibilnost prema položaju manjina.

Na predhodnim izdanjima održani su režirani koncerti u Svečanoj sali Jevrejske opštine Beograd i Atrijuma Narodnog muzeja, gde su, pored istorijskih dela sa jevrejskom tematikom domaćih i stranih autora, izvedena i dela mladih kompozitora pisana prema konkursu festivala – Portreti i sećanja, sa temom sećanja na strahote tokom Drugog svetskog rata.

Sledeći praksu prethodnih izdanja, ove godine smo odlučili da oživimo retko izvođenim delom kompozitora Olivijea Mesijana, “Kvartet za kraj vremena”, nastalo i premijerno izvedeno tokom kompozitorovog  zatočeništva u koncentracionom logoru u Silesiji. Nadamo se da će publika otkriti nove dimenzije ovog dela kroz inovativne ideje reditelja i izvođača.

Naravno, tu je  najstariji jevrejski hor na svetu, “Braća Baruh”, koji slavi impozantnih 140 godina. Njima, a i Vama kao dirigentu se pridružuju značajna imena svetskih operskih scena:  Alesandrua di Giorgio (Srbija/Nemačka),
Olga Makarina (SAD) i Ajelet Koen (Izrael).

Ponosni smo na činjenicu da je hor Braća Baruh najstariji jevrejski hor u svetu i da je osnovan u Beogradu još davne 1879. godine.

Koncertno veče “Davidovi psalmi” zamišljeno je tako, da obuhvati nekoliko vekova umetničke muzike inspirisane Knjigom psalama. Na programu će se naći dela Salomona Rosija, Johana Sebastijana Baha, Antonija Vivaldija, Volfganga Amadeusa Mocarta, Aleksandra Grečaninova, Aharona Harlapa, Luisa Levandovskog, Maksa Janovskog i Leonarda Bernštajna.

Posebnost programa se ogleda u ideji multikulturalnosti, odnosno multikonfesionalnosti, koja doprinosi popularizaciji i zbližavanju različitih kulturnih i verskih tradicija. Polazeći od ideje da treba menjati svest o neophodnosti šireg angažovanja mladih u oblasti kulture i potencirati razvijanje osećaja zajedništva i solidarnosti, tačku susretanja smo pronašli u Starom Zavetu, odnosno u knjizi Davidovih psalama, čije tekstove izvodimo na sedam različitih jezika. Sa druge strane, program je vrlo primamljiv, kako širokom auditorijumu, tako i svim ljubiteljima umetničke muzike. Tematika poput izabrane (Davidovi psalmi) je samo jedan od vidova uspešne komunikacije koja je inspirisala čitavu plejadu kompozitora klasične muzike tokom vekovne istorije.  Velika nam je čast što će, kao gošće na ovogodišnjem završnom koncertu, nastupiti i dive,  sopran Olga Makarina, mecosopran Alessandra di Giorgio.

Šta preostaje, samo jedno, otići na Rossi fest, uz jednu napomenu, ulaznice za sve programe su besplatne


Čitajte o izuzetanom

masterclass-u

na Rossi festu


Alesandra di Giorgio
i Olga Makarina na završnom koncertu

Comments are closed, but trackbacks and pingbacks are open.